Kao i svake godine Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata “RIS” Kutina, sa članovima svojih podružnica, obilježila je svečanim mimohdom kroz Borovo selo pogibiju 12 redarstvenika ubijnih iz zasjede srpskog paravojnog agresora 1991. I odla počast ispred spomen obilježja poginulim redarstvenicima.
Masakr u Borovu Selu potaknuo je vojno ustrojavanje na vukovarskom području, ali i otvorio brojna pitanja o odgovornosti za stradavanje hrvatskih redarstvenika. Naime, iako je bilo poznato da se tamo nalazi nekoliko stotina naoružanih srpskih pobunjenika, hrvatske snage poslane u Borovo Selo bile su desetak puta manje.
Ubijeno je dvanaest hrvatskih redarstvenika – vijest je koja je 2. svibnja 1991. stigla iz Borova Sela. To hrvatsko selo s većinskim srpskim stanovništvom postalo je (ne)očekivano jedno od poprišta velikosrpske pobune u Hrvatskoj te bi se moglo reći da je, uz krvavi Uskrs na Plitvicama, taj događaj obilježio početak Domovinskog rata.
“Balvan revolucija” zahvatila je i istočni dio Lijepe Naše te su nakon oružanog sukoba hrvatske policije sa srpskim pobunjenicima na Plitvicama u svim selima vukovarske općine s većinskim srpskim stanovništvom podignute barikade, a u Borovo Selo su pristigli brojni pripadnici paravojnih postrojbi iz Srbije. U noći s 1. na 2. svibnja 1991. dvije su policijske ophodnje napadnute na prilazu Borovu Selu te su tom prilikom zarobljena dvojica hrvatskih policajaca, a nakon neuspjelih pregovora o njihovom oslobađanju u potragu za kolegama kreće tridesetak redarstvenika. Raspoređeni u dva službena vozila i autobus te naoružani automatskim naoružanjem, ušli su Borovo Selo 2. svibnja oko podneva i uspjeli doći do samog središta sela, gdje su pred tadašnjom mjesnom zajednicom razoružali dvojicu civila te iznenadnim upadom ušli u zgradu u kojoj se nalazilo mnoštvo naoružanih Srba. Bio je to početak kraja.
Masakr u Borovu Selu potaknuo je vojno ustrojavanje u tom dijelu Hrvatske, ali i otvorio brojna pitanja o odgovornosti za stradavanje hrvatskih redarstvenika. Naime, iako je bilo poznato da se tamo nalazi nekoliko stotina naoružanih srpskih pobunjenika, hrvatske snage poslane u Borovo Selo bile su desetak puta manje. Pripadnici MUP-a iz Vukovara, Vinkovaca i Osijeka krenuli su u oslobađajuću akciju svojih kolega klasičnom policijskom metodom koja se temeljila na prosudbi da lokalno srpsko stanovništvo neće ugroziti hrvatske redarstvene snage te da se JNA, koja je potom stvorila tzv. tampon zonu, neće umiješati na strani pobunjenika. Prema svemu sudeći, prosudba je bila pogrešna, što se uostalom može pripisati i pogreškama u početnim koracima te ratne 1991.
Danas prisjećamo se dvanaestorice pripadnika tadašnje specijalne jedinice MUP-a mučki ubijenih u dobro organiziranoj zasjedi srpskih pobunjenika – Stipana Bošnjaka, Luke Crnkovića, Josipa Culeja, Mladena Čatića, Janka Čovića, Zorana Grašića, Antuna Grbavca, Željka Hrale, Zdenka Perice, Mladena Šarića, Ivice Vučića i Marinka Petrušića.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na njihovim grobovima te podno spomen-obilježja u Borovu Selu dužnu počast odali su im predstavnici MUP-a i lokalnih vlasti te braniteljskih i stradalničkih udruga.
Tajnik: Ž.M.